About the Anti-Discrimination Act - Torres Strait Creole

Download this information (PDF File, 3.0 MB)

Dis Anti-Discrimination Act 1991 em law po gib ebribodi samasama go. Diswan min discrimination, sexual harassment, ane vilification gense da law lo Queensland.

Discrimination

Discrimination apen wen dempla trit yu dipren kain bikos yu gad dipren nid, kan rid ane kan rait, spik nada langus, disable, eiz, rais o gad nada samting dat mait stape yu prom yuze eni serbis wea da seimwei wase ol nada pipol.

Da law sei pipol kan discriminate gense yu bikos:

Sex blo yu

Diswan min ip yu oman o man o nada.

Yu gad patner o no

Diswan min ip yu gad patner ane ip o no yu:

  • maret;
  • singel;
  • pinis bin maret; o
  • stap lo partner blo yu (samtaim e kol datwan ‘de facto’).

Yu gad beibi lo beli blo yu o no

Diswan min yu gad beibi lo beli blo yu, o yu bin had beibi lo beli blo yu, o ip sambodi ting yu gad beibi lo beli blo yu (eben ip you no go beibi lo beli blo yu).

Yu gad pikinini o no

Diswan min ip yu gad pikinini o no. Kin min:

  • ip yu gad pikinini blo patner blo yu
  • ip yu gad adopted pikinini
  • ip yu foster pamle; ane
  • no pikanini blo yu.

Yu gibi kai kai po smol pikinini lo susu

Diswan min ip:

  • yu gibi kai kai po smol pikinini lo susu
  • yu nid po gibi kai kai po smol pikinini lo susu
  • yu nid lego melk lo susu.

Eiz blo yu

Diswan min:

  • eiz blo you, o da eiz sambodi ting blo yu
  • ip sambodi ting yu ‘tu ol’ o ‘tu smol’ o ‘no rait eiz’.

Reis blo yu

Diswan min kulsa grup blo yu. Kin min: skin kala, langus yu bin spik, o wanem mob blo yu.

Impairment

Diswan kin min dipren kain disabiliti. Ip kin min samting yu mait no ting baut lo disabiliti but dem stap yu prom du ting prapa.

Kin min:

  • pizical disabiliti
  • sik lo main blo yu
  • sik lo talinga o dep
  • sik lo ai o blain
  • ip yu sik
  • ip em ad tu lan
  • ip yu nid wilseya, elpe dog o nadakain elpe.

Em kin min samting blo yu prom wen yu smol pikinini o samting yu ged apta, o samting yu ged prom bin sowa. Ip no gad tu bi po alltaim tu bi impairment – yu mait gad im bipo, no mo nau.

Religious bilip o activiti

Diswan min ip yu gad religion blilip o no. Kin min ting pipol du lo religion blo dempla – laik du kumtugeda po religion, o wea spesel klos.

Political bilip o activity

Diswan min bilip blo yu o wanem yu du baut government o kaunsel. Diswan kin min ip yu blo tu government pati, o elpe tu seinz law o elpe sambodi tu bi pik po government.

Trade union activiti

Trade union min prapa organizasan meid prom wok pipol uda gad seimkain zobs, tu luk apta dempla raits. Trade union activity kin min:

  • ip yu memba blo union
  • ip yu spik tu bos blo yu baut rait po wokman po da union
  • ip yu go po union miting
  • ip yu go po Labor Dei mas
  • kin min no blo union o no wanem du activiti blo union.

Ambag activiti lau po law

Diswan min dat yu ambag wok blo lo. Insaid Queensland, ambag wok prapa ip yu wok blo licensed brothel, o wok yuselp the aus blo you o aus blo dempla.

Gender identity

Diswan min yu blo nada gender ene gender blo yu lo bon – ip man wande change laif blo em ane liv lik blo em saim kain wa-se o-man. Kin min pipel uda blo intersex bat stap wen wan gender. Em nadakain prom sex.

Sexuality

Sexuality blo yu baut uda yu attracted po. Em min we yu privet biz-nis betwin man ane o-man (heterosexual), o man ane man (homosexual/gay), o o-man ane o-man (homosexual/lesbian). Bisexual min yu attracted po man ane o-man.

Yu luk apta pamle

Diswan min yu gad luk apta sambodi lo pamle blo yu; husband o wife (kin min de facto patners ane ex patners); pikanini (kin bi step-pikanini ane foster-pikanini); mama ane pada o man ata and oman ata; o brada ane sisi. Kan bi luk apta pamle blo yu husband, wife, defacto patner o ex-patner.

Association with, or relationship to, someone who has any of these characteristics

Samtiam dempla mait trit yu no prapawei ene dempla bikos yu we sambodi uda gad wan o mo characteristics antap. Em mait bi bikos yu pamle blo sambodi uda gad wan o mo characteristics. Trite yu no prapawei bikos diskain is against da law.

Wen is discrimination gense da law?

Da law sei yu kan bi discriminated against wen yu:

  • lo wok o elpe, o wen yu put in po zob;
  • lo skul o yunibesiti;
  • baye ting lo stowa, ba, ane kai kai ples;
  • o wen yu go dokta,
  • aya aus po stap po wan trip;
  • yuze government serbis laik plisman, Pikanini Seipti, government aus, goverment transport ane elth tritment.

Wen discrimination lau po da law?

Samtaim tu trit pipel nada wei no genst da law. Da law gad ‘exemptions’, o taim wen em orait po trit pipel nada wei.

Kin min:

  • po meke ting mo gud po pipel uda mait bi nid mo elpe;
  • po protekt elth ane seipti;
  • po lau religions o kalsa po protekt pasin blo dem.

Samtaim yu mait nid spesel tritment bikos yu gad dipren nid. Ip em po ad o kos po plenti po pipel po meke dem seinz po yu, dempla mait no gad po. Dempla gad po so em po ad o kos po plenti. Diswan min ‘unjustifiable hardship’.

Wanem els dis law stap?

Ambag harassment

Diswan min wen sambodi du samting ambag ane meik yu pil sori, sem o prait. Em gense da law no mara weya em apen, we yu lo wok o skul o gon wagbaut daun da strit.

Em kin min:

  • sambodi tase yu wen yu du no laik dem po;
  • dempla meke ambag pan o sei samting dat meke yu pil no gud;
  • akse yu kwestin baut bodi blo yu o praivat laip blo yu;
  • wen sambodi so yu no wande neket o ambag piksa;
  • wen sambodi aske yu po deit o po ambag wen yu du no wande go;
  • wen sambodi tize yu baut bodi blo yu o ambag laip blo yu.

Vilification

Vilification apen wen sambodi sei o du samting lo public, wis mait meke nada pipel eite o tize yu bikos reis, religion, gender blo yu o privet ambag biz-niz. Em gense da lo ip em apen lo public. Datwan min: sei ting weya nada pipel kin lesen; raiting ting lo nyuzpepa o pute em lo internet; were klos we slogan o symbols on.

Ip gense da law po sambodi tu:

  • trit yu prupa no gud bikos yu meke kompleint baut discrimination, ambag harassment o vilification;
  • akse po yu go discriminate gense sambodi, o ambag harass o vilify dem;
  • akse po inpomesian wis dempla du no nid bat mait yuze po discriminate gense yu;
  • meke o aute wan notes wis discriminates gense pipel.

Meke kompleint:

Ip yu bin gad discrimination, ambag harassment, vilification o victimization, yu kin meke kompleint.

Yu du no nid komplein lo man o biz-niz kai, bat samtaim em kin elpe pikse da sori mo kwik ip yu du.

Ip yu wande go komplein po da Queensland Human Rights Commission, yu gad go du em insaid twelb (12) mant blo wataim em apen. Yu gad tu komplein we raiting. Sambodi kin elp yu du dis – em mait bi pamle memba, pren, elpe man o lawyer.

Da Commission go trai ane pikse yo kompleint lo conciliation. Diskain wan yan we yu ane da man o biz-niz yu komplein baut. Em teke ples lo ba ples we sambodi blo da Commission deya po meke em prapa wei. Wi du no teke said bat wi go trai ane elp ebribodi gri baut au po fikse da sori.

Yu kin kol mipla lo 1300 130 670 po painaut mo o po spik po sambodi baut sori blo yu. Mo impomeisan baut raits blo yu lo www.qhrc.qld.gov.au.