About the Anti-Discrimination Act - Yumplatok (Torres Strait Creole)

      Da Anti-Discrimination Act 1991 e law baut meke stret ane fair po ebriwan. Diswan min dat e gense da law po trite yu wea dipren wei, spik samting baut sex, o ip sambodi spik samting nugud wea pablik.

      Discrimination

      Discrimination e min wen sambodi trite yu mobad den nada person, mata bikoz prom samting baut yu, wase wea yu kam prom, eiz blo yu o sex blo yu.

      Da law spik yu kan trite sambodi dipren wei bikoz prom:

      Sex

      Sex e min ip yu man o oman, non-binary o yu gad nada sex.

      Wanem relationship yu gad

      Diswan min ip yu gad o nogad partner o ip yu:

      • maret;
      • single;
      • dibors; o
      • yu lib wea partner, (samtaimz kolem defacto).

      Pamle

      Diswan min yu pamle o yu bin pamle bipo, o ip sambodi rekan yu pamle (iben ip yu no pamle).

      Wiskain parent yu

      Diswan min ip yu gad o nogad pikinini. Em ken bi diskain:

      • yu maitbi step-parent;
      • maitbi yu bin adopte pikinini;
      • yu maitbi foster-parent; ane
      • nogad no pikinini.

      Gibe susu

      Gibe susu e wase gibe susu po beibi blo yu, o yu nid po gibe susu, ane dem nada ting wase express milk prom boobs po apta.

      Age

      Diswan min eiz blo yu, o wanem pipol e rekan eiz blo yu, o ip yu ‘yu to old’ o ‘yu to yang’ o ‘yu no da rait eiz’.

      Race

      Diswan min wanem kalsa blo yu Race blo yu e ken min wanem skin kala yu gad, langgus blo yu, ane yu blo wanem pipol.

      Impairment

      Impairment e tokbaut ol dem wei dat pipol e disable. E ken bi dem ting wea yu no rekan sambodi e disable, bat demting ken stape pipol prom do demting dempla wande mekem. Em ken bi diskain:

      • disable wea bodi;
      • gad mental sik, wase ebritaim sad, obamak wori, schizophrenia, o yu gad problem wen yu kaikai;
      • yu kan lesen prapa o yu dep
      • blind o kan luk klia;
      • yu sik o pil nugud;
      • yu painem hard po lern, gad autism o epilepsy;
      • yu nid po yuze wheelchair, yu gad spesil sapot dog, o nada ting wea em sapot yu.

      Maitbi yu bin bon wea dis problem o bin gedem apta yu bin bon, o yu bin gedem prom aksident. Not ebri impairment e de po gud — maitbi yu bin gad wan bipo, bat nomo nau.

      Gad bilif wea Religion o wok wea dat eria

      Diswan min ip yu gad bilif wea religion o nogad bilif. Em ken bi diskain: dem ting pipol do bikoz e pat blo dat religion, wase zoin wea dem miting o seremoni, o were spesil klos.

      Gad bilif wea Politiks o wok wea dat eria

      Diswan min dat yu gad bilif baut da wei dem gabmant ane lokal counsil e wok. E ken min dat yu memba blo wan political parti, o yu zoin wea nada pipol po trai seinze law o wok po trai gede pipol po vote po sambodi.

      Gad bilif wea Trade Union wok

      Trade Union e diskain: e spesil grup blo woka uda gad da seimkain zob ane uda meik sure dat dempla go kipe dem raits blo dempla zob. Trade union wok e ken bi diskain:

      • bi memba blo dat union;
      • *teke pat blo da union po tok po da bos o da wokples baut dem raits blo dem woka;
      • *go po dem union miting; o
      • teke pat blo blo dem Labour Day march.

      E ken bi dat yu no teke eni pat blo dem union o yu no wande teke eni pat blo wanem dem union mekem.

      Sex wok, da law spik yu lau po mekem

      Diswan min dat yu lau po bi sex woka. Wea Queensland yu lau po bi sex woka ip yu wok wea licensed sex wok ples, o yu wok yuselp o wea aus blo nada pipol.

      Gender identity

      Diswan min dat da gender dempla bin spik e blo yu wen yu bin bon, e dipren prom da wan yu spik e blo yu nau. E ken bi diskain: dempla bin spik yu boi wen yu bin bon, bat nau lib wase oman.  Diswan e bipren prom sex blo yu.

      Dem tu sex e dipren

      Sam pipol e bin bon gad bodi wea e dipren prom wanem dokta ane pipol spik e nomal po boi ane gel. Samtaimz pipol e kolem intersex ane e dipren prom dem tu sex, boi ane gel.

      Sexuality

      Sexuality blo yu e min wiskain pipol yu gad ubi po. E gad olkain sexuality bat da law wea Queensland e spik dat e gad 3 kain, heterosexual, homosexual, or bisexual.

      • heterosexual e wen yu onli gad sex tinking po pipol blo nada sex. Samtainz e kole diswan ‘stret’;
      • homosexual e wen yu onli gad sex tinking po pipol blo da seim sex. Man uda gad sex tinking po man e samtaimz olem ‘gay’, and oman uda laik oman e samtaimz kolem ‘lesbian’;
      • bisexual e wen yu gad sex tinking po modan wan sex — samtaimz kolem ‘bi’.

      Responsibiliti po lukapta pamle blo yu

      • Diswan min yu spostu lukapta o sapot dem pipol wea pamle blo yu wase:
      • partner, man o oman blo yu, (ane de facto partners and demwan uda nomo partner);
      • pikinini (dem step sildren ane foster sildren blo yu);
      • mada ane pada o aka ane athe; o
      • bala ane sisi.

      Ane e ken min lukapata pamle blo yu partner, man, oman, de facto partner o demwan uda nomo partner.

      Yu pren blo sambodi, o yu stap de wea sambodi uda demkain person

      Pipol mait trite yu mo bad dan nada pipol mata bikoz yu stap wea sambodi uda e demwan prom dat list de antap. E mait bi bikoz yu pamle blo sambodi uda e gad wan o mo prom dat list de. E gense da law ip pipol trite yu nugudwei prom diskain.

      Wanem taim discrimination e gense da law?

      Da law spik pipol kan discriminate yu o trite yu nugud wei wen yu:

      • De lo wok o wen wok po fri, o wen yu trai po gede zob;
      • Lo skul, uni o TAFE;
      • Buy samting wea stoa, restaurant ane buy alcohol;
      • Pei mani po dipren ting, wase mechanic o sambodi po kate gras, o wen yu go luk dokta o dentist;
      • Rent aus o unit po lib o go po holidei;
      • Gede elp prom dipren gabman ples wase Police, Child Seipti, pablik housing, pablik transport ane elth care.

      Wanem taim discrimination no gense da law?

      Samtaimz e no gense da law po trite pipol dipren wei. Da law gad samtaimz wen e orait po trite pipol dipren. Dempla ken bi:

      • po mekem mobeta po pipol uda gad eria lo laip wea dempla bin misaut;
      • wen e mas protekt elth ane seipti;
      • sodat dipren religion ane kalsa ken kip mekem wanem dempla wande mekem.

      Samtaimz yu mait nid spesil sapot bikoz yu disable. Samtaimz yu mait nid samting po seinz po sapot laip blo yu ane e go bi tu hard o kost tumas mani po mekem, dempla no aptu mekem. Bat dem pipol mas prubem dat e tu hard o tumas mani. E kole diswan unjustifiable hardship.

      Wanem nadating dis law go stapem?

      Stresaut pipol lo sex — harassment

      E ken bi wen sambodi meke samting baut sex wea e meke yu pil apset, sem o prait. Diskain wei e gense da law nomata e apen wea wokples, skul o wea pablik ples.

      Em ken bi diskain:

      • wen sambodi tase yu wen yu no wandem;
      • meke sex joke o spik samting dat meke yu pil apset;
      • aske yu kweston baut bodi blo yu o wanem yu mekem wea praibat laip;
      • sane neked o sex piksa po yu po luk wen yu no bin wande lukem;
      • aske yu po goaut samwea o po ask yu po sex wen yu no wandem;
      • meke pan baut bodi blo yu o wiskain sex yu laik po mekem.

      Vilification

      Vilification e wen sambodi spik samting o meke samting wea pablik baut yu, dat go meke pipol go prapa gense yu prom race, religion, wiskain sex blo yu, wiskain sex bodi yu gad o wiswei yu laik po gad sex.

      E gense da law ip e apen wea pablik. E ken min diskain:

      • spik samting wen nada pipol ken lesen;
      • pute notis peipa wea pablik;
      • rait samting wea news peipa o online;
      • were klos e gad raiting o piksa wea em;
      • trite yu rongwei bikoz yu bin komplein baut pipol uda trite yu wea dipren wei, spik samting baut sex wea em meke yu pil apset, o wen sambodi spik samting nugud baut yu wea pablik;
      • aske yu o force yu po trite sambodi wea dipren wei, o spik sex samting po meke dempla apset, o spik nugud samting baut dempla;
      • ask po inpomeisan wanem dempla no nidem bat dempla mait yuzem gense yu;
      • meke advert o pute samting online wanem go mekem go trite pipol wea dipren wei.

      Ane e gense da law po sambodi po:

      • trite yu rongwei bikoz yu bin komplein baut pipol uda trite yu wea dipren wei, spik samting baut sex wea em meke yu pil apset, o wen sambodi spik samting nugud baut yu wea pablik;
      • aske yu o force yu po trite sambodi wea dipren wei, o spik sex samting po meke dempla apset, o spik nugud samting baut dempla;
      • ask po inpomeisan wanem dempla no nidem bat dempla mait yuzem gense yu;
      • meke advert o pute samting online wanem go mekem go trite pipol wea dipren wei.

      Yu ken meke kompleint

      Yu lau po komplein ip sambodi bin trite yu wea dipren wei, spik samting baut sex wea em meke yu pil apset, o ip sambodi spik samting nugud baut yu wea pablik.

      Yu no nid po komplein po dempla o po dat biznis pas, bat maitbi e ken sotemaut mo kwik ip yu go mekem demkain.

      Ip yu wande mekem complain to the Queensland Human Rights Commission, yu mas mekem bipo wan yia prom wen e bin apen. Yu mas raite leta ip yu wande komplein. Yu ken gede sambodi po elp yu ip yu nidem. Yu ken aske pamle, pren, sapot worka o lawyer.

      Da Commission go tok po ebribodi baut dis kompleint blo yu po trai sotemaut. Mipla go tok po yu baut dis kompleint yu gad ane tok po da nada person o bizniz wea yu gad dis problem. Dis miting go apen wea seip eria. Sambodi prom da Commission go meik sure dat wanem apen e prapa stret. Mipla no go teke wan said bat mipla go trai elp ebriwan po gri baut wiskain po sotemaut da problem.

      Yu ken kontakt mipla lo 1300 130 670 po paindaut mo o kontakt da Yirmba First Nations Unit lo 4037 2100 solong yu ken tok po sambodi baut da problem yu bin gad.

      Nada wei, yu ken email Yirmba staff wea FirstNations@qhrc.qld.gov.au.

      Last updated: