About the Human Rights Act - Torres Strait Creole

Ebribodi gad raits.

Dis Human Rights Act 2019, em e law po protekt dem raits blo yu wea Queensland. Em po protekt dem raits blo yu wen yu mit wea dipren government depatment, o yuze serbis blo dempla. E ken bi police, ospital ane dem skul, ane dem nada pleas ude meke wok po Queensland Government.

Da human raits em gad:

Da law spik dat ebriwan da seim ane sapot ebriwan

Yu gad dem seim raits wase ebri pipol ane gad da rait po bi protek seim kain.

Yu gad rait po yuze ane gede ol dem government serbis. Ip pipol no trite yu wase nada pipol e kolem discriminaition. No trite pipol wea da seimwei wase nada pipol, e gense da law.

Rait po lib 

Dis rait po ting da government kin du po protekt laip blo yu. Government, e gad law baut:

  • prapa urt
  • health ane seipti
  • rod rul.

Ane em meiksua dat pipol polo dem lo.

Dis rait po lib em spik nating baut dem lo wen oman uda pamle wande pinis da laip blo beibi wen em pamle.

Pipol kan prapa hurt yu, trite yu wase yu nobode ane nadakain daune yu 

Yu gad rait blo yu po:

  • pipol kan trie po meke bodi blo yu o tingking blo yu po gad prapa big pein
  • pipol no lau po du samting po bodi blo yu anles yu sabe wanem dempla go mekem ane yu gri dempla ken mekem
  • yu kan gede medikal tritment anles yu sabe wanem go apen ane ip yu gri.

Samtaimz judg go spik dat nada man ken disaid ip medikal tritmen ken apen po yu.

Pipol no lau po force yu po wok 

Yu gad rait po:

  • pipol kan trite yu wase sleib
  • pipol no lau po own yu, trite yu wase propati
  • pipol kan force po wok.

Samtaimz yu mas wok ane no gede pai. Maitbi da judg wea go spik dat yu mas meke wok wea komuniti.

Free po travel we yu wande travel

Yu gaid rait po:

  • travel wea yu wandem wea Queensland
  • lau po libe Queensland ane kambaigen.

Bat e gad taimz wen yu no lau go insaid bilding o sam nada ples – laik COVID pandemic – diswan po protekt yu ane kip nada pipol seip.

Ip yu brok da law, a judg kin sei yu kan go weya yu laik.

Free po tingk ane spik wandem yu wandem

Yu gad da rait po:

  • tingk ane bilib wanem yu wande tingk ane bilin
  • polo religion o bilib wanem yu wande
  • polo religion o bilib blo wea yuselp o wea grup.

Sam ples e gad rul baut wiskain klose yu spostu werem, bat dem rul kan stape yu prom were dem religion klos yu wande werem.

Free po tingk ane spik wanem yu wandem 

Yu gad da rait po:

  • tingk wanem yu wandem
  • sere tingking ane bilib blo yu wea dipren wei, wase art, demting yu raitem, wen yu spik prant wea pipol ane wea des ples wase Facebook
  • aske government po gede inpomesian.

Yu lau po spik wanden yu wandem, but da law e spiky u mas show rispekt po nada pipol. So yu kan tok prapa nugud tok baut nada pipol, ane seimkain wea intanet, ane yu no lau po spik lai gense nada pipol.

Kam tugeda wea kuait wei ane lau po zoin grup uda tingk wase yu tingk 

Yu gad da rait po:

  • kam tugeda po sere inpomesian o wanem yu tingk o piling yu gad baut samting
  • zoin wok union.

Yu no lau po zoin tugeda wea yu gad tingking po stat paiting. Yu lau go po zoin publik miting ip dempla nogad tingking po stat paiting.

Teik pat wea publik laip 

Yu gad rait po:

  • vote ip yu 18 o moa ne stap wea Queensland
  • kam pat blo government
  • gede zob wea government.

Lau po own property

Yu gad rait po own ting wase aus, kar o phon.

Da government no lau pot eke demkain ting prom yu anles da law spik e ken tekem – dem law ken bi diskain, yu kan own sam wepan o gun, o sam animal.

Kip laip blo yu privat ane gud neim blo yu

Yu gad rait po kip laip blo yu praivat.

The government no lau:

  • po sere inpomesian baut yu anles yu bin spik po dempla
  • po sere yu o insaid baig blo yu anles yu spik bin dempla
  • po kam insaid aus blo yu, anles lo dempla kin – diskain ip judg sei polis kin sere aus blo yu, o judg meik oda po protekt pipol who bin trit nugud
  • po spik samting baut yu wea e no tru o em meke yu luk nugud.

Protekt pamle ane pikinini 

Pamle e prapa impotant, ane government mas protekt pamle.

Pikinini gede spesil protektsen po meksua dat pipol lugaut po dempla. Government mas protekt pikinini, ane trit pikinini lo wei dai lugaut po dem.

Ebribedi raits blo kalsa 

Yu gad rait po:

  • enzoi kalsa blo yu
  • pole religion blo yu
  • yuze langus blo yu.

Yu ken du demkain wea yuselp o tugeda wea nada pipol.

Rait po kalsa – Aboriginal pipol ane Tores Strait Ailan pipol 

Aboriginal pipol ane Tores Strait Ailan pipol ken enzoi kalsa blo dempla, diswan min, tu kip:

  • sere em e dem longtaim sabe, dem spirit bilip blo dempla, ane dempla bilip ane tising
  • yuze langus blo dempla
  • protekt dem pamle lain blo dempla, kantri, da land ane wata, ane ebri demting blo de.

Rait po pil pri ane po pil seip 

Yu gad rait po pil pri ane seip.

Nobodi lau po arest yu o po pute yu insaid zeil anles daw law e bin spik diskain.

Ip dempla pute yu insaid zeil o po tekemaut dat rait blo yu po bi pri – yu stil gad sam rait.

Wen yu nomo lau po bi pri dempla mas trite yu wea prapa gud wei 

Ip yu nomo lau po bi pri, dempla mas trite yu wea rispekt ane yu mas bi seip. Wase diskain, ip yu wea zeil o nada ples wea yu gede tritment.

Da police mait spik dat yu bin broke da law, bat da judg no bin disaid wanem go apen po yu yet. Maitbi yu go po nada ples dipren prom dempla uda insaid ziel antil da judg disaid ip yu bin broke da law. Em mait gad gud rizan po pute yu insaid zeil.

Trite ol pipol prapa wei wea kot 

Ip sambodi spik dat yu bin broke da law dempla mas trite wea prapa fair wei. Yu ken go po kot o po tribunal ane dempla mas trite wea fair wei.

Dem pipol wea da kot o tribunal uda go disaid wanem go apen po yu mas:

  • bin gad da prapa training ane wok po zob dempla mekem
  • dempla go disaid wanem go apen yu ane no nada pipol ken spik dempla wanem po mekem
  • trite ebribodi wea seimwei.

Yu ken spik stori blo yu baut wanem bin apen.

Yu ken gede eld prom sambodi po spik sotri blo yu, wase lawyer.

Samtaimz pipol no lau go insaid ane luk wanem apen insaid da kot o tribunal. Wase diskain, wen I gad pikanini prant wea da kot.

Dem raits wea kot wen sambodi broke da law 

Nobodi ken spik dat yu gilti ane bin broke da law antil dempla bin prubem. Da law e spik wanem dempla mas gad po prubem yu gilti.

Da polis mas spik yu wanem dempla rekon yu bin mekem. Yu lau po gede dis impomesian weal angus blo yu so yu ken sabe prapa.

Yu ken aske lawyer po elpe yu.

Case blo yu mas apen insaid da kot in prapa taim – e maid gad rezun po taik em taim.

Dempla spostu bin spik yu wen yu mait bi gad elp prom ‘Legal Aid’ lawyer.

Nobodi ken pose yu po spik dat yu bin meke samting wea yu no bin mekem.

Da kot go trite pikinini wea dipren wei prom man ane oman.

Da polis ane da kot mas tingbaut how old da pikinini. Da polis ane da kot mas tingbaut wanem go elpe da pikinini no po broke da law gen.

Ip da judg spik dit yu gilti yu ken aske dipren kot wanem dempla rekon baut wanem da pas judg bin disaid.

Wanem mas apen po pikinini lo da kotaus ane zeil 

Ol pikinini go stap wea nada ples, no go po ziel wea da man ane oman go po zeil.

Ip da polis spik dat pikinini bin broke da law, em mas kam po da kotaus kuikwan.

Ip da judg bin spik da pikinini bin broke da law, dempla mas trite da pikinini we da rait wei po eiz blo da pikinini.

Rait no go po kot o po go zeil tu taimz po da seimting 

Ip da judg bin pinis disaid baut wanem bin apen, em no lau po disaid po meke nada ansa po da seimting.

Dempla no lau po panis yu tu taimz po da seimting.

Wanem apen id da law e seinz

Dis rait ya e baut wen da law e seinz.

Yu onli gilti blo samting ip e bin gense da law wen yu bin broke da law.

Rait po gede edukeisan 

Pikinini ken go po skul wanem e rait po nid blo em.

Yu ken gede treining wanem e fit wea dem nid blo yu.

Ip yu kan gede dat seimkain treining wase ebribodi, mata bikoz yu dipren prom dempla, da law spik dis wan discrimination. No trite pipol wea da seimwei wase nada pipol, e gense da law.

Rait po gede gud elth triment

Yu lau po gede elt triment serbis.

Ip yuk an gede da seimkain elth tritment wase ebribodi, mata bikoz yu dipren prom dempla, da law spik dis wan discrimination. No trite pipol wea da seimwei wase nada pipol, e gense da law.

Yu ken gede emergensi medikal tritment po seibe laip blo yu o po stape yu prom kam prapa sik.

Discrimination

Plenti raits spik baut discrimination.

Discrimination apen wen dempla trit yu no gud ane dipren kain prom sambodi bikos samting blo yu. Discrimination kin apen bikos: reis, dsiabiliti, sex, kala, eiz, sexuality, bilip, mental elth o nada samting dat mait stape yu prom yuze eni sebis wea da seimwei wase ol nada pipol.

Dem raits blo yu ane raits blo nada pipol

Samtaimz po kipe dem raits blo yu, em go stape dem raits blo nada pipol.

Da government mas painde gud wei po sotemaut wen raits blo yu e dipren prom raits blo nada pipol.

Diswan apen lo COVID wen pipol kan si pamli lo nurs ome o zeil. Dem sotemaut po protekt leip blo pipol in dem pleis.

Samtaim rait blo yu gense nada rait blo yu.

Tu paine da samasama lo rait gense nada rait ken bi ad. Da government gad tu tingbaut wanem gon apen prom limit rait blo yu ane wanem dipren dey ken du.

Wiskain po meke human raits kompleint  

Ip yu tingk da government bin meke nugudting gense dam raits yu gad, den yu lau po meke kompleint.

  • Da pas ting, yu mas komplein po dat depatment o serbis uda meke disizan o no bin sapot yu da gud wei.
  • Yu gad tu weit po dempla tu ansa.
  • Ip yu bin weit 45 deiz ane da depatment no ansa da komplein, o yu no gri wanem dempla bin ansa, yu ken komplein po Queensland Human Rights Commission.
  • Yu mas meke komplein blo yu lo raiting. Ip yu gad trabol raiting, ring dempla wea 1300 130 670.